Tablica:Socio-ekonomskiresursiOpćineLjubuški

Izvor: Strategija ekonomskog razvitka Općine Ljubuški, 2007.-2012.g.

Međutim, prema gospodarskim pokazateljima Općina Ljubuški danas prati gospodarske trendove razvoja u okruženju. Kao i u ostalim dijelovima regije najveći problemi se očituju u odnosu proizvodnih i neproizvodnih (preko 58%) djelatnosti, visokoj stopi nezaposlenosti (36,4% u 2008.g.), sporoj provedbi procesa privatizacije te još uvijek nedovoljnom investiranju u poljoprivredu i korištenje prirodnih resursa. Pošto je u tijeku izgradnja poslovne Zone Zvirići, očekuju se znatni pomaci kao pokazatelji poboljšanja gospodarstva na području Općine Ljubuški

 Poduzetništvo

Prema podacima Federalnog zavoda za planiranje razvoja, u Općini Ljubuški (na dan 31.12.2010.g.) bilo je registrirano 1120 aktivnih poduzeća, obrta i samostalnih zanimanja, od čega 442 obrta i samostalnih radnji, a 678 registriranih poduzeća. U strukturi privatnih poduzeća i samostalnih zanimanja trgovina je zastupljena sa 33%, prerađivačka djelatnost sa 12%, graditeljstvo sa 6%, promet i veze sa 5%, javne usluge sa 26%, a ostale djelatnosti sa 18%. Detaljni prikaz registriranih poslovnih subjekata po djelatnostima u Općini Ljubuški, dan je nastavno u tabeli 8.

 Tablica: Registrirani poslovni subjekti po djelatnostima u Općini Ljubuški na dan 31.12.2010. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2011

Prema navedenim podacima Općina Ljubuški ima više registriranih poduzeća na 1.000 stanovnika u odnosu na Županiju i Federaciju. Međutim, svega 2.5% poduzeća u Općini Ljubuški zapošljava preko 50 radnika. Većinu poduzeća čine mala i srednja poduzeća, koja zapošljavaju od 15 do 50 radnika. Prestankom proizvodnje u metalnoj i tekstilnoj industriji, u strukturi poduzeća po djelatnostima prevladavaju uslužne djelatnosti. Međutim, može se reći da je ipak u sektoru građevinarstva napravljen značajniji iskorak tako da se osim izgradnje različitih gospodarskih, stambenih i ostalih objekata, u nekim poduzećima odvija i proizvodni proces, odnosno nekoliko poduzeća se uspješno bavi proizvodnjom različitih proizvoda od kamena, pijeska i betona, kao što su: INKA kamenolom, kameni blokovi, pijesak, tampon; MUCIĆ& CO, proizvodnja gospodarskih hala i različite građevinske galanterije; ROFIX, proizvodnja različitih žbuka, ljepila; KONS, betonski elementi i različita građevinska galanterija; T&D Company, beton i betonska galanterija, Također, nekoliko poduzeća se bavi izradom aluminijske bravarije; Al Marić; Lukenda, Murić, Dom Comerce, Bravarija Mucić, te drugi.

S obzirom na mogućnosti daljnjeg razvoja infrastrukture na području Općine i u okruženju, uključujući buduću prometnu povezanost planiranim koridorima, može se pretpostaviti da će građevinarstvo kao djelatnost u narednom razdoblju činiti važan dio privrednog razvoja u Općini Ljubuški. Kod uslužnih djelatnosti prevladava trgovina na veliko i malo različitom trgovačkom robom. (auto industrija, prehrana, kućanski aparati, audio i video tehnika, namještaj, nafta i naftni derivati, elektroinstalacije i el. materijal, meso i mesne prerađevine). Nadalje, u Ljubuškom se nalaze sjedišta „Croatia osiguranje“ d.d. za BiH, jedne od značajnijih osiguravajućih kuća u Bosni i Hercegovini, te sjedište koncerna „ Agram“ u čijem sastavu su „Euroherc osiguranje“ i „Sunce osiguranje“, te još nekoliko gospodarskih subjekata.

U sektoru trgovine razvilo se nekoliko trgovačkih poduzeća koja se bave distribucijom različitih proizvoda. Proizvodi se razgranatom distributivnom mrežom prodaju na prostoru cijele BiH i šire. Tako poduzeće „Kerametal“ d.o.o. distribuira širok asortiman proizvoda bijele tehnike, sanitarija, materijala za vodovod i instalacije za grijanje, keramičke pločice. Poduzeće „Unitrade“ d.d. prodaje auto dijelove i opremu, a uz to pruža i auto servisne usluge u gradovima širom BiH. Poduzeće „Elektro Milas“ d.d. bavi se distribucijom električnih instalacija i elektro opreme. Poduzeće „Karliko“ bavi se mesom i mesnim prerađevinama, a poduzeće „Nuić“ bavi se djelatnošću prodaje automobila, auto dijelova i auto opreme.

Poduzeće “Džajić Commerc“  bavi se trgovinom prehrambenim proizvodima, Poduzeće „MB Ivanić“ bavi se  distribucijom građevinskog materijala, Poduzeća „Kiwi Šport“ i “Nižić Šport“ bave se trgovinom sportske opreme, a poduzeće „Jurprom“ trgovinom auto-dijelovima. Isto tako, postoji još nekoliko poduzeća koja se bave proizvodnjom i prodajom namještaja.

Poljoprivreda

Prema dostupnim podacima, u Općini Ljubuški u 2006.g. bilo je oko 4375 seoskih domaćinstva koja posjeduju poljoprivredno zemljište. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava prevladavaju mali posjedi (3 ha- prosjek Županije) sa prosječnom veličinom parcele od0,2 ha. Od ukupno raspoloživih obradivih poljoprivrednih površina (17.635 ha), 68,8% je neobrađeno. Problem predstavlja i zastarjela mehanizacija. Ljubuško polje je najveće pojedinačno područje koje se navodnjava u BiH i obuhvaća površinu od oko5850 haod čega se oko3000 hanavodnjava, uglavnom gravitacijom. Ljubuško polje je prijelazna zona između Imotsko-Bekijskog polja i doline rijeke Neretve. Prosječna nadmorska visina Polja je120 m.

Turizam

Ljubuški po svojemu zemljopisnom, prometnom, klimatskom, kulturno-povijesnom i antropogenom značenju ima velike potencijale za razvoj turizma. U razdoblju od 1984.-1990. g. u Ljubuškom je djelovao Turistički savez Ljubuški, koji se bavio razvojem turističke ponude. Tako je Ljubuški 1986.g. ostvario 35.000 noćenja (od toga 98 posto inozemnih) kao i 10.000 izletnika (s Jadrana i iz Međugorja). U razdoblju od 1990. – 2007. poduzeta su tek manja ulaganja u ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete. Prirodne znamenitosti na području Općine Ljubuški uključuju: rijeku Trebižat, vodopad Kravica, vodopad Koćuša i vrelo u Vitini. Spomenici i kulturne znamenitosti uključuju: kamene gomile i gradine, rimski kompleks Gračine, Stećci, srednjevjekovni grad Ljubuški i muzej na Humcu.

Na području Općine Ljubuški postoje preduvjeti za razvoj različitih oblika turizma kao što su npr. sportsko-rekreacijski, kulturni, vjerski, tranzitni, ruralni turizam i sl. Razvoj turističkih potencijala Ljubuškog temeljenih na prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima te lokalnim proizvodima je značajan poticaj rastu gospodarstva u Općini Ljubuški.

Zaposlenost

U 2008. godini u Općini Ljubuški bilo je zaposleno 3.628 osoba što predstavlja svega 22,3% radno sposobnog stanovništva u Općini. U Općini Ljubuški zabilježen je rast zaposlenosti u 2010. godini u odnosu na 2008.g. od 4%, a trend se nastavio i u 2011. godini. Prosječna plaća u svibnju 2011.g. iznosila je886,01 KMšto je porast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje u 2010. godini. 

Tablica: Zaposlenost i plaće u Općini Ljubuški, 2010./svibanj 2011.g.

 Izvor: Mjesečni statistički pregled FBIH, srpanj 2011.g.

Prema dostupnim podacima, u svibnju 2011. godine zabilježeno je 1.920 nezaposlenih osoba u Općini Ljubuški, od čega najviše osoba sa KV (51%) i SSS (26%) stručnom spremom.

Tablica: Nezaposlene osobe prema stručnoj spremi, 2010./svibanj 2011.g.

Izvor: Mjesečni statistički pregled FBIH, srpanj 2011.g. i Zapadno-hercegovački kanton u brojkama, 2011. godina

PoduzetničkipotencijalOpćineLjubuški
Poduzetnički potencijal Općine Ljubuški je trenutno nedovoljno iskorišten. On bi se trebao zasnivati na maksimiziranju najznačajnijih snaga, a to su poduzetnički duh stanovništva, dugogodišnja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji (cjelogodišnja proizvodnja, sustav navodnjavanja) te blizina tržnih centara, koji pokrivaju i regionalno područje. Tome treba pridodati i dobar geostrateški položaj Općine na sjecištu europskih koridora kao i značajne prirodne resurse (voda, poljoprivredno zemljište) te potencijal za razvoj turizma. Istovremeno, Općina treba uložiti dodatne napore za smanjivanje glavnih slabosti i prijetnji koje utječu na daljnji razvoj poduzetništva.

Tablica 20:  SWOT analiza Općine Ljubuški

1. Razvijena i ekonomski održiva privreda
2. Razvijeni ljudski resursi i postignuta zadovoljavajuća stopa zaposlenosti; i
3. Očuvan okoliš

Tablica 21: Strateški cilj - razvijena i ekonomski održiva privreda