Općina Ljubuški - Vrata Europe
Srijeda, 27 Ožujak 2013
grb_ljubuski_1.jpg

Općina Ljubuški nalazi se u južnom dijelu Zapadno-hercegovačke županije. Županija ima centralnu lokaciju u Hercegovini. S obzirom na svoj položaj kroz nju prolazi trasa autoputa na koridoru VC gdje se nalazi i spoj sa autocestom A1 Dubrovnik-Zagreb. Time se cijela Županija nalazi unutar dva važna europska cestovna koridora (koridor VC i Jadransko-Jonski koridor). Europski koridor VC povezuje Baltik sa Jadranskom regijom dok Jonski koridor slijedi obalu Jadranskog mora i povezuje Europu preko Balkana sa Bliskim istokom. Sjecište ovih europskih cestovnih koridora je u samom zaleđu Luke Ploče, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj na udaljenosti od svega 10-ak km od granice Zapadno-hercegovačke županije. Ovakav povoljan geoprometni položaj pozicionira Općinu Ljubuški kao „vrata jugoistočne Europe“.       

 


geoprometni_polozaj.jpg
                   

Slika 1. Položaj Općine Ljubuški u Zapadno-hercegovačkoj županiji

Općina Ljubuški jedna je od četiri Općine u Županiji (uz Grude, Posušje i Široki Brijeg), a prostire se na površini od 292,7 km2. Na jugu i zapadu Općina graniči s Metkovićem i Vrgorcem u Republici Hrvatskoj, na sjeveru s Grudama i Širokim Brijegom, a na istoku s Čapljinom i Čitlukom. Cijeli prostor Općine prostire se na nadmorskoj visini od 60-250 m.

Magistralna cesta "M-6" (Čapljina-Ljubuški-Imotski) povezuje Općinu Ljubuški sa najznačajnijim državnim prometnicama koje se pružaju dolinom rijeke Neretve, a regionalna cesta "R-424" (Čitluk-Ljubuški-Ploče) omogućuje direktnu vezu Općine s lukom Ploče odnosno Mostarom. Općina Ljubuški je sa širim područjem povezana i magistralnom cestom "R-423" Ljubuški-Metković, "R-422" Vitina-Vrgorac i "R-421" Klobuk-Sovići. Najbliža željeznička stanica je u Čapljini (20 km), zračna luka u Mostaru (36 km), a riječna luka u Metkoviću (34 km). Općina je i preko zračnih luka u Sarajevu, Dubrovniku, Splitu i Tivtu povezana sa ostatkom Europe i svijeta. Središte Općine je Grad Ljubuški, koji se nalazi na značajnim prometnicama. Udaljenost od Ljubuškog do Mostara iznosi 36 km, do Makarske 55 km, do Splita 120 km, do Dubrovnika 130 km i do Sarajeva 170 km.

S obzirom na blizinu i dobru povezanost Općine Ljubuški sa najznačajnijom prometnicom dolinom rijeke Neretve koja čini dio europskog koridora E-73 (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Metković) te blizinom zračne Luke Mostar i morske luke Ploče kao i činjenicom da koridor VC prolazi jednim dijelom kroz Općinu, može se zaključiti da Općina Ljubuški ima iznimno povoljan geoprometni i geostrateški položaj.

Prirodni resursi

Cijeli prostor Općine nalazi se na desnoj strani Donje Neretve koncentriran oko doline rijeke Trebižat i njenih pritoka (Vrioštica, Studenčica i Lukoć). Uz poznati kraški reljef, Ljubuški ima više plodnih polja: Ljubuško, Veljačko, Vitinsko i Studenačko polje, Jezerac i Rastok. Na prostoru Općine dominiraju poljoprivredne površine i šume, velike količine površinskih i podzemnih voda, solidne količine relativno dobrog građevinskog kamena krečnjaka, kao i povoljni klimatski uvjeti (velike količine padavina, ali i broj sunčanih sati). Ako u tijeku kalendarske godine ima manje od 220 sunčanih dana, godina se smatra nepovoljna.

Poljoprivredne površine

Na području Općine Ljubuški ukupne zemljišne površine iznose 29.273 hektara od čega 21% otpada na obradive površine, 22% na pašnjake, 52% na šumsko tlo a 5% na neplodno zemljište. Od ukupno 12.635 poljoprivrednih površina oko 42% sačinjavaju oranice i bašte, 5% vinogradi i 2% prirodne livade. Preostalih 51% su neplodni pašnjaci. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišnog fonda država je vlasnik ukupne površine od 134 ha, koja se danas nalazi pod vinovom lozom. Privatni sektor od ukupnih površina posjeduje 99,8% oranica, 94% voćnjaka, 77% vinograda, 99% livada, 34% pašnjaka i 67% šumskog zemljišta. Najveći dio poljoprivrednih površina nalaze se u Ljubuškom i Vitinskom polju.

           

Tablica: Pregled ukupnih poljoprivrednih površina

 

 

Kategorije korištenja zemljišta

Površine, ha

Prema katastru

Stanje kraj 2006.

01

Oranice i vrtovi

 5 302

 2 529

02

Voćnjaci

      42

      42

03

Vinogradi

    526

    526

04

Livade

    285

 5 058

05

Pašnjaci

 6 480

 9 480

06

Poljoprivredna površina (01-05)

12 635

17 635

09

Šumsko zemljište

15 251

10 251

10

Neplodno zemljište

  1 386

  1 386

 

Izvor: Strategija ekonomskog razvitka Općine Ljubuški, 2007.-2012.g.


Oko 3.000 hektara obradivih površina može se navodnjavati putem izgrađene kanalske mreže za navodnjavanje. Povoljni klimatski uvjeti i izgrađeni sustav za navodnjavanje omogućili su kvalitetnu i dosta ranu proizvodnju raznovrsnih poljoprivrednih proizvoda. Za navodnjavanje navedenih površina izgrađeno je oko 180 km glavne kanalske mreže, koja po svom obujmu i efektima je najveći sustav u Bosni i Hercegovini (oko 67% svih sustava za natapanje u BiH se nalazi u Ljubuškom). Na osnovne kanale vezano je još oko 500 km kanala nižeg reda, čiji je pogon i održavanje u domeni korisnika zemljišta. S obzirom na postojeće potencijale, ali i povećan interes za oživljavanje tradicionalne proizvodnje kvalitetnih ranih sorti povrća i voća za šire tržište, potrebno je osposobiti postojeći sustav za navodnjavanje i privođenje namjeni zapuštenih poljoprivrednih površina.

Šumsko zemljište

Na području Općine je oko 10.251 hektar šumskog zemljišta. Šumsko područje čine oko 50% listopadne šume (hrast, grab, jasen i drijen), te zimzeleni borovi i smreke, dok je ostatak pod degradiranim šumama i šikarama. Uporabna vrijednost šumskog zemljišta u Općini je vrlo niska. Potreba za podizanjem novih šuma postoji i kako bi se sačuvao postojeći slab i plitak zemljišni pokrivač na tim prostorima.

Vodni resursi

Područje Općine raspolaže velikim količinama površinskih i podzemnih voda. Dosta je značajan fond podzemnih voda, jer ih napaja izuzetno veliko kontinentalno zaleđe sastavljeno od krečnjačkih stijena. Kako je prostor Općine uglavnom izgrađen od krečnjačkih stijena, koje čine podlogu i u svim ostalim geološkim naslagama u Općini, to znatna količina podzemnih voda iz ovog područja gravitacijom kroz krečnjačke pukotine otječe prema Neretvi, pa sve do Jadranskog mora.

Najveća rijeka na teritoriju Općine  je Trebižat. Trebižat je desna pritoka Neretve, a protiče kroz dijelove Dalmacije i centralne Hercegovine. Tok rijeke nalazi se u izrazito kraškom području, zbog čega dolazi do poniranja vode duž korita. Promjenu u vodotoku (površinska i podzemna) uvjetovale su da rijeka ima čak šest imena: Ričina, Suvaja, Vrlika, Tihaljina, Mlade i Trebižat.

Prostor Općine je bogat jakim kraškim vrelima važnim za vodoopskrbu. Neki od njih su kaptirani i služe za vodoopskrbu pitkom vodom pojedinih područja Općine.

 

Tablica: Vrela u Općini Ljubuški koja služe za vodoopskrbu

 

                 Vrelo

 

Minimalna izdašnost l/sec

 

Klokun- Klobuk

2 270

Studena- Veljaci

  207

Vrioštica - Vitina

1 090

Vrilo - Studenci

  177

Vakuf - Studenci

1790

Kajtazovina – Studenci

  526

 

Izvor: Strategija ekonomskog razvitka Općine Ljubuški, 2007.-2012.g 

Mineralne i nemineralne sirovine

Na prostoru Općine postoje manja nalazišta boksita, vapnenca, dolomita, kvarca, pijeska i gline. Također postoje realne pretpostavke za eventualna nalazišta boksita i mangana u krečnjacima i krečnjačko dolomitskim naslagama za što će biti potrebna geološka istraživanja. Nemineralne sirovine karakteristične po krečnjačkim i krečnjačko dolomitskim naslagama osnova su za dobivanje kvalitetnog građevinskog materijala.

Klima

Na području Općine Ljubuški prevladava mediteranska klima koju karakteriziraju vruća i sušna ljeta te blage i kišovite zime. Srednja godišnja temperatura kreće se od 13- 16˚ C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom temperaturom iznad 25˚ C, a najhladniji je siječanj sa temperaturom iznad 5˚ C. Godišnja količina padalina je značajna. U zimskom razdoblju padne preko 60%, a u ljetnom manje od 40% ukupnih godišnjih padalina.

Zahvaljujući blagim zimama i činjenici da nema niti jednog mjeseca sa srednjom temperaturom  ispod 5˚ C, to je kroz cijelu godinu moguća vegetacija određenih kultura (trava, žitarica, zimskog povrća i dr. ). Ljetne suše uvjetuju da je na ovim prostorima u tijeku ljeta moguća proizvodnja jedino uz navodnjavanje. Ovakva klima pogoduje proizvodnji grožđa, voća, ranog povrća i cvijeća.

 Stanovništvo

U Općini Ljubuški prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je 28.340 stanovnika. Stanovništvo Općine živi u 35 naselja, od čega u urbanom dijelu Općine odnosno Gradu Ljubuški oko 25% stanovništva. Ostalo stanovništvo živi u ruralnom području Općine skoro ravnomjerno raspoređeno u pogledu teritorijalne pokrivenosti. Od većih naselja (sa preko 1000 stanovnika) izdvajaju se Radišići, Vitina, Klobuk, Humac, Grab, Veljaci i Studenci.

Prema raspoloživim podacima istraživanja tržišta rada u Općini Ljubuški u 2002.g. bilo je 22.099 stanovnika.

 

Obrazovanje

Na području Općine Ljubuški nalaze se tri osnovne škole sa 15 područnih škola te Gimnazija i srednja stručna škola 'Ruđer Bošković'.

Tablica 4: Broj učenika u osnovnim školama u 2010/11. g.

 

Red.

broj

Naziv škole

Broj

učenika

Broj djelatnika

 

1.

O.Š. M. Marulića

1.089

103

2.

O.Š. I. Brlić Mažuranić

828

79

3.

O.Š. Tina Ujevića

661

92

 

Ukupno

2.578

274

 

 Izvor: Općina Ljubuški, 2011

 

 

Procjenjuje se da preko 150 učenika nastavu pohađa u susjednoj Republici Hrvatskoj,  odnosno Vrgorcu, Pločama i Metkoviću, pa se ukupan broj učenika u osnovnim školama s područja Općine Ljubuški kreće oko 2.800 učenika.

 

                   Tablica 5: Broj učenika u srednjim školama u 2010/11. g.

 

Red.

broj

Naziv škole

Broj

učenika

Broj djelatnika

1.

Gimnazija

384

41

2.

SSŠ 'Ruđer Bošković'

748

81

 

Ukupno

1132

122

 

Izvor: Općina Ljubuški, 2011

 

Na području Općine Ljubuški djeluje i glazbena škola koju pohađaju 72 polaznika, a u kojoj radi 6 djelatnika.

Nakon završene srednje škole svoje daljnje obrazovanje učenici najviše nastavljaju na fakultetima Sveučilišta u Mostaru, a jedan manji broj odlazi na studij u Zagreb, Split, Osijek, Rijeku i Dubrovnik. U užem okruženju 50 kilometara od lokacije buduće poslovne zone 'Zvirići'' nalaze se dvije javne i dvije privatne visokoškolske ustanove. 

Javne visokoškolske ustanove:

Sveučilište u Mostaru : Agronomski fakultet, Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Fakultet strojarstva i računarstva, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Fakultet zdravstvenih studija

Univerzitet ,,Džemal Bijedić“ Mostar : Agromediteranski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Pravni fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet

U akademskoj godini 2008/2009, na Sveučilištu u Mostaru bilo je upisano 7 751 student, od toga najviše na Ekonomskom fakultetu (26,8%) dok je na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ bilo upisano 4970 studenata, od toga najviše na Nastavničkom fakultetu (28%).

Najbliže visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj nalaze se u Dubrovniku udaljenom 130 kilometara i Splitu udaljenom120 kilometara od Općine Ljubuški.

Kultura i sport

Na području Općine Ljubuški djeluje pet kulturnih i kulturno-umjetničkih društava, a tradicionalna je i manifestacija «Ljubuško silo». Ljubuški ima jednu od najmodernijih knjižnica u okruženju, koja je osnovana 1937. godine. U knjižnici se nalazi oko 30 000 knjiga. Osim klasične knjižnične djelatnosti u knjižnici se vrlo često organiziraju različite kulturne promocije, uglavnom knjiga i umjetničkih ostvarenja. Uz stalni postav galerije «Majka» u sklopu Franjevačkog samostana na Humcu, u Ljubuškom djeluju još četiri galerije. Općina Ljubuški ima i lokalnu radio stanicu - Radio postaja  „Ljubuški“.

Izgradnjom nogometnog stadiona «Babovac» (1980-tih godina) i Sportske dvorane (1998.g.) stvoreni su preduvjeti za ozbiljnije bavljenje sportom u Općini. Od tada do danas, ostvareni su brojni pojedinačni i grupni sportski uspjesi u raznim sportova (boćanje, ženska odbojka, tenis, atletika, borilački sportovi, mali nogomet), što je pridonjelo stvaranju imidža Ljubuškog kao sportskog grada. Danas na području Općine Ljubuški djeluju: karate klub, košarkaški klub, rukometni klub, boćarski klub, atletski klub, nogometni klub i boks klub.

Prometna infrastruktura

Cestovna mreža na području Općine Ljubuški zastupljena je jednom magistralnom, četiri regionalne te sa 19 lokalnih i 12 glavnih nekategoriziranih cesta. Nadležnost za održavanje i zaštitu regionalnih cesta je na Županijskoj, a magistralnih cesta na Federalnoj razini. Općina Ljubuški sa širim područjem prometno je povezana magistralnom cestom M-6 i Regionalnim cestama. Magistralna cesta M-6 proteže se središnjim područjem Općine, tj. sjevernim obodom Ljubuškog polja i zajedno sa regionalnim pravcima R-424 i R-423 ima radijalni položaj u odnosu na Općinski centar. Ovakav položaj cestovnih pravaca (magistralni i regionalni) omogućava dobru povezanost naseljenih mjesta na području Općine. Regionalni cestovni pravac R-424 na dijelu gradskog naselja ima karakter obilaznice. S obzirom na pravac širenja grada, R-424 je već jednim dijelom prerasla u gradsku prometnicu na kojoj se pored lokalnog odvija i tranzitni promet.

Na području Općine Ljubuški službeno postoji 19 lokalnih i 12 nerazvrstanih cesta koje su utvrđene Općinskom odlukom još iz 1978. godine. Svako naseljeno mjesto je spojeno asfaltnom cestom sa Općinskim središtem Ljubuški. Lokalne ceste su većinom građene bez ikakve dokumentacije sa niskim tehničkim standardima. U zadnjim godinama na ovim cestama, kao i na nekim drugim nerazvrstanim, ali važnijim cestama vršena su značajna, ali nedovoljna ulaganja i to u asfaltiranje, sanaciju i održavanje. Mreža ovih cesta je dosta razgranata i relativno velika što predstavlja problem pri održavanju pogotovo zbog nedostatnih financijskih sredstava u proračunu Općine.

Budući da europski Koridor VC jednim dijelom prolazi kroz područje Općine Ljubuški u njenom rubnom dijelu (Studenci – Zvirići), prometni razvoj Općine potrebno je promatrati i u kontekstu uređenja prostora, poboljšanja postojećih cesta i izgradnje ostale nužne infrastrukture u Općini. Time će se stvoriti neki od preduvjeta za održiv gospodarski razvitak Općine Ljubuški. Blizina europskih koridora omogućit će i bolju povezanost sa drugim dijelovima Europe i svijeta, što će doprinijeti daljnjem razvoju Općine, šire regije, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini. 

Tablica: Pregled putne mreže na području Općine Ljubuški

Red.br.

Rang

Naziv ceste

Duljina u km

Asfalt

Makadam

1.

mag.

Čapljina-Ljubuški-Grude (M-6)

26.40 km

asfalt

2.

reg.

Čitluk-Ljubuški-Ploče (R-424)

15.80 km

asfalt

3.

reg.

Teskera-Metković (R-423)

10.80 km

asfalt

4.

reg.

Vitina – Vrgorac (R-422)

  5.20 km

asfalt

5.

reg.

Klobuk – Sovići (R-421)

  1.60 km

asfalt

6.

lok.

Teskera – Orahovlje (L-1)

  9.00 km

asfalt

7.

lok.

Vitina-Grljevići-Rasno (L-2)

10.00 km

asfalt

8.

lok.

Veljaci-Šipovača.Vojnići-Dole-Greda i krak Vojnići-Veljaci (L-3)

20.30 km

asfalt

9.

lok.

Ljubuški-M.Vrata-Lipno (L-4)

10.10 km

asfalt

10.

lok.

Ljubuški – Žabar (L-5)

  5.00 km

asfalt

11.

lok.

Studenci –Stubica-Zvirići (L-6)

10.50 km

asfalt

12.

lok.

Cerno-Miletina-odvojak za Crnopod (L-7)

  7.50 km

asfalt

13.

lok.

Borajna-Lipno-Hamzići (L-8)

10.50 km

asfalt

14.

lok.

Radišići (dom) – M.Vrata (L-9)

10.50 km

asfalt

15.

lok.

M.Vrata – Gradska-Drljaice (L-10)

  4.00 km

asfalt

16.

lok.

Čuljkove njive – Brljica (L-11)

  4.00 km

asfalt

17.

lok.

Kavazbašin most – Dabrnja (L-12)

  3.00 km

asfalt

18.

lok.

C.Grm-Prolog-krak Stražnjica(L-13)

  4.50 km

asfalt

19.

lok.

Hrašljani – Kravica (L-14)

  4.50 km

asfalt

20.

lok.

Vitina-Otok-Grabovnik-Vašarovići (L-15)

  4.00 km

asfalt

21.

lok.

Sve gradske ulice u Ljubuškom i Vitini (L-16)

17.00 km

4 km makadama

22.

lok.

Šipovača – Kašče (L-17)

3.00 km

asfalt

23.

lok.

Klobuk(dom)-Kavaz.most (L-18)

3.00 km

asfalt

24.

lok.

Cerno (dom)-Bunar (L-19)

3.50 km

asfalt

25.

nekat.

Kapel M.-Kavazbašin most

2.00 km

asfalt

26.

nekat.

Klobuk-Zazstrašnica

2.00 km

asfalt

27.

nekat.

Klobuk-Doci-Majića mahala

3.00 km

asfalt

28.

nekat.

M.Vrata-Gornje Cerno

2.50 km

makadam

29.

nekat.

Novo Groblje – Brod

3.00 km

asfalt

30.

nekat.

Klobuk (dom)-Tihaljina

3,50 km

asfalt

31.

nekat.

Ljubuški-Pregrađe

2.50 km

asfalt

32.

nekat.

Hrašljani – Žabar

2.00 km

asfalt

33.

nekat.

Bagić-reg.put Metković(Teskera)

1.50 km

asfalt

34.

nekat.

Plantaža – Humac

 1.00 km

makadam

35.

nekat.

Zaobilaznica – Bučine

 2.50 km

asfalt

36.

nekat.

M.Petrović-Kavazbašin most

 1.00 km

makadam

 

Izvor: Strategija ekonomskog razvitka Općine Ljubuški, 2007.-2012.g.

Riječna, pomorska, avionska i željeznička infrastruktura

Na području Općine nema riječne luke. Neretva je plovna od Metkovića do ušća u Pločama, pa je jedina dostupna riječna luka za područje u Metkoviću. Pomorska luka u Pločama je od strateškog značaja i za Općinu zbog izgradnje Koridora VC a sadrži robni terminal, slobodnu carinsku zonu i putničku luku. U blizini se nalaze i luke u Dubrovniku (RH) i Herceg Novom (CG). Najbliža zračna luka nalazi se u Mostaru. To je bivši vojni aerodrom, koji je registriran za međunarodni prijevoz. Općina Ljubuški je isto tako preko zračnih luka u Splitu i Dubrovniku povezana sa europskim destinacijama.

Dolinom rijeke Neretve prolazi i željeznička pruga, koja je 1966.g. modernizirana, a preko Sarajeva i čvora u Doboju ima spoj na europsku mrežu. Najbliža željeznička stanica nalazi se u Čapljini.

 Vodoopskrba

Počeci vodoopskrbe grada Ljubuškog datiraju iz vremena Austro-Ugarske. Suvremeni vodoopskrbni sustav napravljen je 1959. godine, a opskrbljivao je oko 9 000 stanovnika Općine Ljubuški. Zbog naraslih potreba i nedostatnih postojećih kapaciteta započet je novi program vodoopskrbe krajem 1980-tih godina, kojim je bilo obuhvaćeno cijelo područje Općine Ljubuški. Program je obuhvatio izgradnju novih crpnih stanica s vodospremnicima za najveći dio Općine dok je predviđeno da se ostatak Općine opskrbljuje vodom s vodoopskrbnog sustava Općine Vrgorac (Crveni Grm, Prolog i Orahovlje). Izgradnja vodoopskrbnog sustava je prekinuta zbog Domovinskog rata, a nastavljena je u nekoliko faza, 1996. i 2005. godine čime je pokriveno oko 88% potreba Općine. Daljnjom izgradnjom sustava vodoopskrbe očekuje se pokrivenost cijelog područja Općine Ljubuški. Na području Općine Ljubuški nalazi se čitav niz kraških izvora s dovoljnim kapacitetima za nesmetano napajanje vodoopskrbnog sustava. Izvori su locirani u pravcu istok-zapad i prekrivaju čitavo područje Općine. Tri najveća izvorišta su Klokun, Vrioštica i Studenci. Voda za vodoopskrbu koristi se s izvorišta Vrioštice u Vitini i Studenčice u Studencima pa je na tim resursima i građena koncepcija vodoopskrbe područja Općine. Izvor Klokun ne koristi se za vodoopskrbu zbog nedovoljne kvalitete vode za piće. 

Kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda

Kanalizacijski sustav za odvodnju površinskih i fekalnih voda za grad Ljubuški završen je 1987.godine čime je pokriveno oko 80% urbanog dijela grada (oko 12.000 metara kanalizacijskih cijevi). Kanalizacijski sustav je u relativno dobrom stanju. Projektom izgradnje postrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih voda predviđene su dvije faze izgradnje: I faza   = 5 000   E.S. (ekvivalentnih stanovnika) i II faza  = 10 000 E.S. (ekvivalentnih stanovnika). Prva faza izgradnje postrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih vode puštena je u rad 1989. godine, a nalazi se u blizini rijeke Trežibat. Budući da se količine otpadnih voda približavaju projektiranim kapacitetima I faze, planiraju se aktivnosti za poboljšanje sustava i povećanje kapaciteta kako se, između ostalog, ne bi ugrozila kvaliteta vode u samoj rijeci Trebižat.

Općina Ljubuški je izradila projekt te ishodila sve potrebne dozvole za rekonstrukciju i dogradnju pročistača otpadnih voda kao i za dogradnju dijela kanalizacijskog sustava, što je jasan pokazatelj koliko Općina Ljubuški ulaže u zaštitu okoliša.

Zaštita okoliša

Na prostoru Općine Ljubuški ne postoje značajniji industrijski kapaciteti koji zagađuju okoliš, tako da je zrak i zemljišni prostor relativno ekološki čist. Iako je područje Općine poznato po proizvodnji raznih vrsta povrća, voća i grožđa, ocjena je da i pored uporabe pesticida, umjetnih gnojiva i drugih zaštitnih sredstava zemljište nije još značajnije zagađeno i ne predstavlja ozbiljan problem. Sadašnje stanje daje solidnu podlogu za prihvatljivu i u budućnosti poželjnu ekološku poljoprivrednu proizvodnju (proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja, raznovrsnog povrća, voća, grožđa i drugo). Ekološki čista sredina daje mogućnosti za uzgoj zdravih životinja i proizvodnju proizvoda animalnog podrijetla. Na prostoru Općine nema kvalitetno uređenog deponija za kruti otpad što čini poseban problem jer se pojavljuju manje ili veće "divlje" deponije, koje pored zagađivanja okoliša daju i lošu sliku o Općini. Ovaj problem je riješen na način da se otpad iz Ljubuškog organizirano odvozi na odgovarajuću deponiju Uborak, kod Mostara.

Gospodarstvo

U Općini Ljubuški je prije Domovinskog rata više od 50% stanovništva živjelo isključivo od individualne poljoprivredne proizvodnje. U Općini je također bila razvijena gospodarska aktivnost u metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji, poljoprivredi i građevinarstvu kao i u uslužnim djelatnostima. Tako je 18 gospodarskih subjekata zapošljavalo preko 2.300 ljudi. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Općina Ljubuški spada u skupinu socijalno razvijenih lokalnih zajednica, čiji index razvoja iznosi 2.92 (mjeri se u rasponu od 2,00-2,99).

Tablica: Socio-ekonomski resursi Općine Ljubuški

 

Ljudski

resursi

Prirodni

resursi

Stvaranje kapitala

Tehnologija

inovacija i poduzetništvo

Indeks socio

ekonomsko

grazvoja

 

Index

Index

Index

Index

 

OpćinaLjubuški

3.00

l.88

2.85

3.90

2.92

Županija ZH

2.42

2.11

2.86

3.83

2.81

 

Izvor: Strategija ekonomskog razvitka Općine Ljubuški, 2007.-2012.g.

Međutim, prema gospodarskim pokazateljima Općina Ljubuški danas prati gospodarske trendove razvoja u okruženju. Kao i u ostalim dijelovima regije najveći problemi se očituju u odnosu proizvodnih i neproizvodnih (preko 58%) djelatnosti, visokoj stopi nezaposlenosti (36,4% u 2008.g.), sporoj provedbi procesa privatizacije te još uvijek nedovoljnom investiranju u poljoprivredu i korištenje prirodnih resursa. Pošto je u tijeku izgradnja poslovne Zone Zvirići, očekuju se znatni pomaci kao pokazatelji poboljšanja gospodarstva na području Općine Ljubuški

Poduzetništvo

Prema podacima Federalnog zavoda za planiranje razvoja, u Općini Ljubuški (na dan 31.12.2010.g.) bilo je registrirano 1120 aktivnih poduzeća, obrta i samostalnih zanimanja, od čega 442 obrta i samostalnih radnji, a 678 registriranih poduzeća. U strukturi privatnih poduzeća i samostalnih zanimanja trgovina je zastupljena sa 33%, prerađivačka djelatnost sa 12%, graditeljstvo sa 6%, promet i veze sa 5%, javne usluge sa 26%, a ostale djelatnosti sa 18%. Detaljni prikaz registriranih poslovnih subjekata po djelatnostima u Općini Ljubuški, dan je nastavno u tabeli 8.

 

Tablica: Registrirani poslovni subjekti po djelatnostima u Općini Ljubuški na dan 31.12.2010. godine

 

 

Djelatnost

 

Pravne osobe

Obrti

A

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

23

13

B

Ribarstvo

3

-

C

Vađenje ruda i kamena

2

-

D

Prerađivačka industrija

83

60

E

Proiz. i opskrba el. energijom, plinom i vodom

6

-

F

Građevinarstvo

42

31

G

Trgovina na veliko i malo i održavanje

223

140

H

Ugostiteljstvo

9

101

I

Transport, skladištenje i komunikacije

34

8

J

Financijsko posredovanje

3

-

K

Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge

37

32

L

Javna uprava i odbrana

19

-

M

Obrazovanje

10

4

N

Zdravstvo i socijalni rad

9

10

O

Ost. društ. socijalne i osobne uslužne aktivnosti

175

43

 

UKUPNO

 

678

442

                 

                Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2011

Prema navedenim podacima Općina Ljubuški ima više registriranih poduzeća na 1.000 stanovnika u odnosu na Županiju i Federaciju. Međutim, svega 2.5% poduzeća u Općini Ljubuški zapošljava preko 50 radnika. Većinu poduzeća čine mala i srednja poduzeća, koja zapošljavaju od 15 do 50 radnika. Prestankom proizvodnje u metalnoj i tekstilnoj industriji, u strukturi poduzeća po djelatnostima prevladavaju uslužne djelatnosti. Međutim, može se reći da je ipak u sektoru građevinarstva napravljen značajniji iskorak tako da se osim izgradnje različitih gospodarskih, stambenih i ostalih objekata, u nekim poduzećima odvija i proizvodni proces, odnosno nekoliko poduzeća se uspješno bavi proizvodnjom  različitih  proizvoda od  kamena,  pijeska i betona, kao što su: INKA kamenolom, kameni blokovi, pijesak, tampon; MUCIĆ& CO, proizvodnja gospodarskih hala i različite građevinske galanterije; ROFIX, proizvodnja različitih žbuka, ljepila; KONS, betonski elementi i različita građevinska galanterija; T&D Company, beton i betonska galanterija, Također, nekoliko poduzeća se bavi izradom aluminijske bravarije; Al Marić; Lukenda, Murić, Dom Comerce, Bravarija Mucić, te drugi.

S obzirom na mogućnosti daljnjeg razvoja infrastrukture na području Općine i u okruženju, uključujući buduću prometnu povezanost planiranim koridorima, može se pretpostaviti da će građevinarstvo kao djelatnost u narednom razdoblju činiti važan dio privrednog razvoja u Općini Ljubuški. Kod uslužnih djelatnosti prevladava trgovina na veliko i malo različitom trgovačkom robom. (auto industrija, prehrana, kućanski aparati, audio i video tehnika, namještaj, nafta i naftni derivati, elektroinstalacije i el. materijal, meso i mesne prerađevine). Nadalje, u Ljubuškom se nalaze sjedišta „Croatia osiguranje“ d.d. za BiH, jedne od značajnijih osiguravajućih kuća u Bosni i Hercegovini, te  sjedište koncerna „ Agram“ u čijem sastavu su „Euroherc osiguranje“ i „Sunce osiguranje“, te još nekoliko gospodarskih subjekata.

U sektoru trgovine razvilo se nekoliko trgovačkih poduzeća koja se bave distribucijom različitih proizvoda. Proizvodi se razgranatom distributivnom mrežom prodaju na prostoru cijele BiH i šire. Tako poduzeće „Kerametal“ d.o.o. distribuira širok asortiman proizvoda bijele tehnike, sanitarija, materijala za vodovod i instalacije za grijanje, keramičke pločice. Poduzeće „Unitrade“ d.d. prodaje auto dijelove i opremu, a uz to pruža i auto servisne usluge u gradovima širom BiH. Poduzeće „Elektro Milas“ d.d. bavi se distribucijom električnih instalacija i elektro opreme. Poduzeće „Karliko“ bavi se mesom i mesnim prerađevinama, a poduzeće „Nuić“ bavi se djelatnošću prodaje automobila, auto dijelova i auto opreme.

Poduzeće “Džajić Commerc“  bavi se trgovinom prehrambenim proizvodima, Poduzeće „MB Ivanić“ bavi se  distribucijom građevinskog materijala, Poduzeća „Kiwi Šport“ i “Nižić Šport“ bave se trgovinom sportske opreme, a poduzeće „Jurprom“ trgovinom auto-dijelovima. Isto tako, postoji još nekoliko poduzeća koja se bave proizvodnjom i prodajom namještaja.

Poljoprivreda

Prema dostupnim podacima, u Općini Ljubuški u 2006.g. bilo je oko 4375 seoskih domaćinstva koja posjeduju poljoprivredno zemljište. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava prevladavaju mali posjedi (3 ha - prosjek Županije) sa prosječnom veličinom parcele od 0,2 ha. Od ukupno raspoloživih obradivih poljoprivrednih površina (17.635 ha), 68,8% je neobrađeno. Problem predstavlja i zastarjela mehanizacija. Ljubuško polje je najveće pojedinačno područje koje se navodnjava u BiH i obuhvaća površinu od oko 5850 ha od čega se oko3000 ha navodnjava, uglavnom gravitacijom. Ljubuško polje je prijelazna zona između Imotsko-Bekijskog polja i doline rijeke Neretve. Prosječna nadmorska visina Polja je 120 m.

Turizam

Ljubuški po svojemu zemljopisnom, prometnom, klimatskom, kulturno-povijesnom i antropogenom značenju ima velike potencijale za razvoj turizma. U razdoblju od 1984. -1990. g. u Ljubuškom je djelovao Turistički savez Ljubuški, koji se bavio razvojem turističke ponude. Tako je Ljubuški 1986.g. ostvario 35.000 noćenja (od toga 98 posto inozemnih) kao i 10.000 izletnika (s Jadrana i iz Međugorja). U razdoblju od 1990. – 2007. poduzeta su tek manja ulaganja u ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete. Prirodne znamenitosti na području Općine Ljubuški uključuju: rijeku Trebižat, vodopad Kravica, vodopad Koćuša i vrelo u Vitini. Spomenici i kulturne znamenitosti uključuju: kamene gomile i gradine, rimski kompleks Gračine, Stećci, srednjevjekovni grad Ljubuški i muzej na Humcu.

Na području Općine Ljubuški postoje preduvjeti za razvoj različitih oblika turizma kao što su npr. sportsko-rekreacijski, kulturni, vjerski, tranzitni, ruralni turizam i sl. Razvoj turističkih potencijala Ljubuškog temeljenih na prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima te lokalnim proizvodima je značajan poticaj rastu gospodarstva u Općini Ljubuški.

 

kravice.jpg

 

 

 

 

 

 




Slika 2. – Slap Kravica

Zaposlenost

U 2008. godini u Općini Ljubuški bilo je zaposleno 3.628 osoba što predstavlja svega 22,3% radno sposobnog stanovništva u Općini. U Općini Ljubuški zabilježen je rast zaposlenosti u 2010. godini u odnosu na 2008.g. od 4%, a trend se nastavio i u 2011. godini. Prosječna plaća  u svibnju 2011.g. iznosila je 886,01 KM što je porast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje u 2010. godini.  

 



Tablica: Zaposlenost i plaće u Općini Ljubuški, 2010./svibanj 2011.g.

Broj zaposlenih

Prosječna neto plaća (KM)

Prosječna bruto plaća (KM)

 

kraj

2010

V

2011

Index

V 2011

0 2010

Index

V 2011

0 2011

kraj

2010

V

2011

Index

V2011

02010

Index

V2011

02011

kraj

   2010

V

2011

Index

V2011

02010

Index

V2011

02011

 

3.772

 

3.778

 

100,4

 

99,8

 

839,86

 

886,01

 

105,5

 

100,4

 

1.273,4

 

1.344,79

 

105,5

 

100,4

 

Izvor: Mjesečni statistički pregled FBIH, srpanj 2011.g. 

Prema dostupnim podacima, u svibnju 2011. godine zabilježeno je 1.920 nezaposlenih osoba u Općini Ljubuški, od čega najviše osoba sa KV (51%) i SSS (26%) stručnom spremom.

 Tablica: Nezaposlene osobe prema stručnoj spremi, 2010./svibanj 2011.g.

 

Ljubuški

 

 

Ukupno

 

VSS

 

VŠS

 

SSS

 

NSS

 

VKV

 

KV

 

PKV

 

NKV

 

05/2011.

 

1.920

 

96

 

93

 

507

 

-

 

2

 

981

 

24

 

217

12/2010.

2.096

105

83

528

-

2

1.062

26

290

 

Izvor: Mjesečni statistički pregled FBIH, srpanj 2011.g. i Zapadno-hercegovački kanton u brojkama, 2011. godina

Poduzetnički potencijal Općine Ljubuški

Poduzetnički potencijal Općine Ljubuški je trenutno nedovoljno iskorišten. On bi se trebao zasnivati na maksimiziranju najznačajnijih snaga, a to su poduzetnički duh stanovništva, dugogodišnja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji (cjelogodišnja proizvodnja, sustav navodnjavanja) te blizina tržnih centara, koji pokrivaju i regionalno područje. Tome treba pridodati i dobar geostrateški položaj Općine na sjecištu europskih koridora kao i značajne prirodne resurse (voda, poljoprivredno zemljište) te potencijal za razvoj turizma. Istovremeno, Općina treba uložiti dodatne napore za smanjivanje glavnih slabosti i prijetnji koje utječu na daljnji razvoj poduzetništva.

 Tablica 20:  SWOT analiza Općine Ljubuški

 

Interni faktori

 

SNAGE

 

SLABOSTI

  • Dobar geostrateški položaj.
  • Prirodni resursi.
  • Ljudski resursi (poduzetna, stručna, konkurentna radna snaga).
  • Postojanje resursa koji nude komparativne prednosti razvoju agrokompleksa.
  • Dobar potencijal za razvoj turizma.
  • Gospodarska (naslijeđena) tradicija.
  • Rastuća SME u regiji.
  • Energetska stabilnost.
  • Dobro ekološko stanje.
  • Prihvatljiva infrastruktura.
  • Blizina velikih tržišta.
  • Postojanje urbane matrice.

 

 

·         Nedovoljno razvijena prometna

       infrastruktura Općine.

  • Neuravnotežena razvijenost Općine.
  • Nepostojanje institucionalne potpore ekonomskom razvoju Općine od strane Regije i Države.
  • Neadekvatno obrazovanje i nedostatak znanstveno-istraživačkog rada u cilju stvaranja novih tehnologija i novih proizvoda.
  • Zastarjela tehnika i tehnologija postojećih proizvodnih kapaciteta.
  • Nedostatak proizvodnog poduzetništva u dovoljnoj mjeri.
  • Nepovoljni uvjeti kreditiranja
  • Velika birokracija i slabost državne administracije.
  • Nepovoljna starosna i kadrovska struktura uposlenih.
  • Neorganiziranost poduzetnika.
  • Loši rezultati provedene privatizacije.

Eksterni faktori

 

MOGUĆNOSTI

 

PRIJETNJE

  • Bolje korištenje prirodnih i radom stvorenih resursa.
  • Ekonomska suradnja sa drugim općinama u Regiji i inozemstvu.
  • Povećati vlastita ulaganja.
  • Povećati nivo stranih ulaganja.
  • Postojanje mlade, prilagodljive, i jeftine radne snage.
  • Reforma obrazovnog sustava.
  • Primjena novih tehnologija u proizvodnji.
  • Ubrzano provođenje privatizacije na bolji i kvalitetniji način.
  • Potpora inovacijama u gospodarstvu.
  • Postojeće i nove buduće proizvodne kapacitete usmjeravati ka izvozu.
  • Pokretanje proizvodnje u više gospodarskih grana koje imaju tržišnu orijentaciju.
  • Korištenje i primjena klaster  proizv. modela djelovanja u Općini i Regiji.
  • Nelojalna konkurencija uvezenih roba i proizvoda na tržištu.
  • Porast cijena inputa.
  • Nedostatak poticaja za privlačenje stranih investicija.
  • Neadekvatan i zastario obrazovni sustav.
  • Nedostatak razvojnih institucija.
  • Sporost u donošenju stimulativnih zakona i propisa i njihova primjena.
  • Nepostojanje proizvodne poduzetničke klime i preduvjeta za proizvodno poduzetništvo.
  • Nedostatak vlastitih razvojnih financijskih fondova Općine.
  • Stalna devastacija prostora
  • Sporost u približavanju EU integracijama.
  • Nedovoljna svijest o potrebi integralnog upravljanja područjem Općine.

 

Izvor: Općina Ljubuški

Strateški ciljevi ekonomskog razvoja Općine Ljubuški su:

 

  1. Razvijena i ekonomski održiva privreda
  2. Razvijeni ljudski resursi i postignuta zadovoljavajuća stopa zaposlenosti; i
  3. Očuvan okoliš

 

Tablica 21: Strateški cilj - razvijena i ekonomski održiva privreda

 

 

PRIORITETNI CILJEVI

 

MJERE

 

 

 

 

 

 

 

 

RAZVIJENA   I EKONOMSKI  ODRŽIVA PRIVREDA

 

 

 

Razvitak

poljoprivrede

Razvoj poljoprivredne infrastrukture

Razvoj specifičnih grana poljoprivrede

Organizirano povezivanje poljoprivrednih proizvođača, prerađivača i prodavača (trgovačkih lanaca) u cilju bolje promocije, prodaje i povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda

Razvitak turizma

Poboljšanje turističkih kapaciteta

Bolje korištenje privrednih resursa

Promocija turizma

Razvijanje međuregionalnih veza za moguće turističke aktivnosti

 

 

Razvoj malog i srednjeg

poduzetništva (MSP)

Stvaranje potrebnih preduvjeta za razvoj MSP (pravna legislativa, okruženje i poticaji)

IZGRADNJA POSLOVNE INFRASTRUKTURE

Stvaranje povoljnog ambijenta za razvitak proizvodno orijentiranih malih i srednjih poduzeća MSP

 

 

Izgradnja i razvoj

infrastrukture

Poboljšanje Općinske infrastrukture (ceste, el. instalacije, tel. mreža i drugo.)

Pravodobno priključivanje na koridor 5C

 

Izrada prostornog plana Općine

Osnivanje i izgradnja bescarinske, poduzetničke i poslovne zone u cilju bržeg razvoja MSP općine Ljubuški i privrede regije u cjelini

Izvor: Općina Ljubuški

Realizacija poslovne zone „ Zvirići“  osobito je vezana uz ostvarenje strateškog cilja – Razvijene i ekonomski održive privrede, specifičnog cilja – razvoja malog i srednjeg poduzetništva, kroz mjere:

 

  • Izgradnja poslovne infrastrukture,
  • Stvaranje potrebnih preduvjeta za razvoj MSP-a,
  • Stvaranje povoljnog ambijenta za razvitak proizvodno orijentiranih malih i srednjih poduzeća MSP.