Vedran Markotić.jpg

Vedran Markotić rođen je 1986. godine u Zagrebu, a završio je Gimnaziju u Ljubuškom, nakon čega je upisao pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2009. godine. Trenutno je student treće godine poslijediplomskog doktorskog studija na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smjer međunarodnopravnih znanosti. Iza sebe ima zavidno radno iskustvo, 29. 01. 2006. godine postaje osnivač Debatnog kluba Mostar, a od 2005. do 2009. godine je predsjednik komisije za studentski standard SCM. Od 2006. do 2009. godine je bio član upravnog vijeća SCM, te je od 2009. do 2010. godine volontirao u JKP Ljubuški. Već 2010. godine postaje zastupnik u skupštini ŽZH i predsjednik odbora za ustav, poslovnik i zakonodavstvo, pa sve do 2014. godine.

2015. godine postaje pomoćnik direktora za pravne poslove JP Parkovi d.o.o Ljubuški, od 2015. do 2016. godine je vršitelj dužnosti direktora JP Parkovi d.o.o Ljubuški, a od 2016. do 2020. godine direktor JP Parkovi d.o.o Ljubuški.

Od 21. 07. 2020. godine je imenovan za vršitelja gradonačelnika Grada Ljubuškog, a na izborima koji su s dužnosti e održali 15. prosinca 2020. godine, i na kojima je uvjerljivo pobijedio, postaje gradonačelnik Grada Ljubuškog.

Već na samom početku mandata, Markotić je povukao poteze koji su naišli na odobravanje građana. Usredotočio se na mlade obitelji s djecom, kao i na olakšavanje života svim sugrađanima. Također, dok je obnašao dužnost direktora u JP Parkovi, podigao je turizam u Ljubuškom na zavidan nivo. Iako je, zbog epidemije Covid 19, često znao reći da su ovo izazovna i teška vremena, u sedam mjeseci je pokazao kako se s takvim vremenom nositi i iz njega izvući ono najbolje.

Razgovarala: Antonija Boras / Vrisak 365

Na samom početku Vašeg mandata, izjavili ste da ćete se truditi koliko budete mogli da opravdate povjerenje građana. Već u prvim mjesecima ste pokazali kako to zaista i mislite. Možete li nam reći na koje načine ste, građanima Ljubuškog, olakšali život?

Prije sedam mjeseci, preuzeo sam dužnost gradonačelnika Ljubuškog, i u ovih sedam mjeseci smo povukli nekoliko značajnih poteza. Prvi problem s kojim smo se suočili je početak nastave u školama, nakon prekida nastave zbog epidemije izazvane Covid-19 virusom. Pojavio se problem prijevoza učenika, nastava se pohađala svako drugi dan. Tadašnja situacija s prijevozom je bila da 50% troškova financira grad i županija, a 50% su plaćali roditelji. Tada je donesena odluka da idemo s potpunim financiranjem prijevoza učenika svih osnovnih i srednjih škola, odnosno, preuzeli smo na sebe ukupni trošak i oslobodili roditelje od plaćanja prijevoza. Iako se tim prijevozom trenutno koriste samo učenici, naš cilj je, kada ova epidemija prođe, da čitav javni prijevoz u Ljubuškom bude besplatan za sve građane. Mi to sad ne smijemo raditi zbog ovih epidemioloških mjera, ali to je jedan od prvih poteza za naše građane. Nakon toga smo dali stipendije svim studentima, svim brucošima koji upisuju prvi put prvu godinu studija i svim studentima viših godina koji redovno ispunjuju svoje studentske obaveze. Isplaćeno je preko 550 stipendija, a preko 300 000, 00 KM je izdvojeno za stipendije. Također, na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, donesena je odluka o smanjivanju cijena Dječjeg vrtića Ljubuški i trenutno imamo najjeftiniji vrtić u cijeloj Hercegovini, a vjerujem i šire. Cijena vrtića iznosi 90 KM, što je za 50% manji iznos od ranije cijene. Iznosom od 80 000, 00 KM sufinanciramo i privatne vrtiće, odnosno po 20 000, 00 KM za svaki vrtić pojedinačno. Dobili smo informacije da su i oni smanjili svoje cijene. U proračun smo uvrstili i stavku za pomoć mladim obiteljima pri kupnji prve nekretnine ili izgradnje obiteljske kuće, zatim pomoć poljoprivrednicima, kao i 100 000, 00 KM za subvenciju kamata Razvojne banke i komercijalnih banaka gospodarskim subjektima na području Grada Ljubuškog.To je nekoliko poteza koje smo u ovom kratkom vremenu povukli i koji se tiču direktno kvalitete života, u koje ubrajamo i otvaranje Dječjeg vrtića u Vitini, otvaranje Kulturnog centra kojeg smo predali klubu Libuši, ali i našim školama na korištenje.

Kakvo stanje ste zatekli u proračunu, a kakvo je trenutno stanje?

Prošla godina je bila dosta izazovna, na kraju godine smo imali zaključenje proračuna u iznosu od 100%, a imamo par prihoda od PDV-a. Jedan dio poreza na dodatnu vrijednost nam je prošle godine izostao, manja je potrošnja, ljudi manje troše, ali to nije samo kod nas. Nažalost, takva je situacija u našem okruženju, granice su zatvorene, otežan je promet roba i ljudi, tako da s te strane imamo manjak. Međutim, s druge strane imamo kapitalne primitke gdje se, prvenstveno, misli na prodaju zemlje. Imali smo nekoliko investicija, tu mislim na grupaciju Braće Pivac koji su kupili zemlju i time su uplatili jedan određeni novčani iznos u proračun Grada Ljubuškog. Prodajom zemlje za investitore smo kompenzirali taj nedostatak od poreza, a za ovu godinu se nadamo da će biti bolja nego prethodna, da će se stanje smiriti i granice otvoriti, te da će ponovo krenuti turizam koji je Ljubuškom dosta bitan.

Jednom prilikom ste najavili da ćete raditi na privlačenju sredstava s državne i federalne razine.

Na svečanoj sjednici povodom obilježavanja Dana Grada Ljubuškog, u našem izvješću smo iznijeli sve što smo do sad radili, te je dosta prikazanih projekata financirano od strane županije koja sudjeluje u gotovo svim projektima Grada Ljubuškog. Privukli smo sredstva Federacije, od Magistralnih Cesta koje financiraju našu zapadnu obilaznicu, Fonda za zaštitu okoliša od kojih smo dobili 100 000, 00 KM za izgradnju vodovoda u Studencima, zatim Federalne uprave za geodetske i imovinsko – pravne poslove koja nam pomaže oko uspostave katastra. Trudimo se biti što bolji partneri, međunarodne organizacije su nam bitne, ali i Federacija, država, Ured za Hrvate van Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske. S Hrvatskim vodama imamo potpisan ugovor na 1 500 000, 00 KM i one osiguravaju 80% sredstava, dok mi 20% kao Grad i JP Parkovi. Dosta izazovno, i ovo vrijeme nam malo otežava, jer je teško prijeći granice i uputiti se za Zagreb, ali mi smo imali dobru suradnju i s Hrvatskom i sa Sarajevom tako da se nadam da nas neće zaboraviti ni u ovoj godini.

Grad Ljubuški ne otvara tvrtke, ali stvara preduvjete za njih kroz poslovne zone koje posjeduje. Na koji način privlačite investitore da ulažu u Grad Ljubuški?

To je jedna od mojih prvih rečenica kada sam postao vršitelj dužnosti gradonačelnika. Ako se ne varam, na drugoj sjednici Gradskog vijeća smo donijeli odluku kojom smo investitorima, koji kupuju neizrađeno građevinsko zemljište koje je u vlasništvu grada, dali olakšice tako da, ovisno od broja osoba koje oni zapošljavaju, mi vraćamo dio novaca koji su oni dali za zemlju. Na primjer, ako grupacija Pivac, koja bi trebala zaposliti preko 50 naših sugrađana, s tim da minimalno pola od tih ljudi koje zaposle moraju biti Ljubušaci, zaposli više od 50 ljudi, mi ćemo im vratiti 60% uplaćenih sredstava za zemljište. Tako privlačimo investitore, cijena zemlje im je povoljna, a nama je najbitnije da zapošljavaju naše sugrađane. Također, prednosti su da im je sjedište tvrtke u Ljubuškom, porez na dobit plaćaju našoj županiji, porez na dohodak, imat ćemo zadovoljne ljude koji će imati pristojne plaće i koji će ostati tu. Mi imamo zemlje dovoljno, te želimo dovesti investitore koji će zaposliti određen broj ljudi. To nam je bio jedan od prvih poteza i koji već daje rezultate. Imamo dosta upita, dosta zainteresiranih investitora, jer u poslovnim zonama na Mostarskim vratima i Hrašljanima prošla je kanalizacija, imamo tehničku vodu sa Studenčice, imamo gradski vodovod i asfalt, a to je dosta bitno za tvrtke.

I infrastruktura Grada Ljubuškog ide u pozitivnom smjeru, dosta je projekata trenutno aktivno, a najavili ste i mnogo novih infrastrukturnih projekata.

Nekako smo se u 2020. godini odlučili za tu neku konkretnu pomoć ljudima na terenu, vukli smo poteze da njima što više olakšamo jer smo procijenili da je to prioritet u odnosu na neke infrastrukturne projekte. Ipak, nismo ih zaboravili. Glavni projekt nam je izgradnja zapadne zaobilaznice, proširenje kanalizacijske mreže i izgradnja vodovoda Studenci – Stubica, gdje su JP Parkovi već potpisali ugovor s izvođačima radova iz Čapljine i ovih dana kreću u izgradnju vodovoda u Studencima. Što se tiče proširenja kanalizacijske mreže koja će se širiti prema zapadnom dijelu grada, tu već imamo potpisan ugovor s Hrvatskim vodama. Također, planirano je mijenjanje javne rasvjete, dosta asfaltiranja po mjesnim zajednicama, kao i izgradnja parka i zelene tržnice ispred stadiona Babovac. To su neki infrastrukturni projekti koje nismo htjeli previše obećavati u ovoj godini, jer ne znamo kakva će situacija biti. Ako situacija bude teška, mi ćemo taj novac usmjeriti na ljude, da njima olakšamo s još nekim mjerama, a hoće li biti 7 kilometara asfalta ili 5 kilometara – bit će koliko bude. Ako vidimo da se gospodarstvo oporavlja, onda ćemo i mi pojačati ulaganje u infrastrukturu. Ja sam malo oprezniji po svojoj prirodi, strah me je nešto veliko obećavati, kada nam je ova epidemija u prošloj godini pokazala da ne smijemo ništa unaprijed planirati, jer nismo sigurni što će sutra biti.

Duhanska stanica se konačno vraća u gradsko vlasništvo. Kada bi se moglo očekivati da to bude riješeno i koji su planovi s tim objektom?

Da, vraća se, i to je uz plantažu, odnosno ponovnu sadnju vinove loze, jedan od naših prioriteta. Duhanska stanica je jedno od naših obećanja da ćemo u ovom mandatu završiti tu priču. Na idućoj sjednici Gradskog vijeća, koja će biti početkom ožujka, pokrećemo proceduru izrade detaljnog regulacijskog plana Duhanske stanice koja ima nekih 30 tisuća kvadrata, dok je oko 10 tisuća kvadrata privatizirano nakon rata. Na nama je da taj prostor osmislimo i uredimo tako da bi on bio otvoren za sve građane Ljubuškog. Naša Duhanska je srce grada i mi ćemo vrlo brzo krenuti s radovima.

Turizam u Ljubuškom je već na prilično visokom nivou, ali ste izjavili da će se raditi na širenju turizma. Kakvi su planovi?

Kada smo govorili o infrastrukturnim projektima, tu su dva projekta koja se financiraju iz projekata prekogranične suradnje. Riječ je o Tvrđavi hercega Stjepana, gdje smo već jedan dio iz projekta završili, i sad idemo s raspisivanjem natječaja. Oko 1 000 000, 00 KM će se uložiti u Tvrđavu, obnovit će se centralna kula Herceguša, kao i branik kule, jer su u najlošijem stanju. Kada se završi taj dio, Tvrđava će biti otvorena i za turiste jer neće biti ugroženo ničije zdravlje ni sigurnost. Drugi projekt je izgradnja posjetiteljskog centra na Rimskom nalazištu Bigeste na Gračinama. Uz vodopad Kravice koji je na zavidnom nivou, uključivanje naše Tvrđave hercega Stjepana u turističku ponudu, uz izgradnju posjetiteljskog centra na Gračinama, povezivanje s muzejom franjevačkog samostana na Humcu, koji je ujedno i najstariji muzej u Bosni i Hercegovini, te Koćušu koja je u ljetnim mjesecima dosta posjećena, zatvaramo krug od nekoliko mini lokacija i destinacija u Ljubuškom kojima mi upravljamo i koje su sigurno vrijedne da se posjete. Uz naš Bajer, paraglajdere, Ljubuški nudi dosta zanimljivog sadržaja, dosta je posla odrađeno ali imamo i dosta novih ideja.

Ljubuški je grad koji se može pohvaliti s nekoliko izvora, dok je u Vitini Vrelo Vrioštice neuređeno. Planira li se njegovo uređenje uskoro?

Za Vrelo Vrioštice su donesene zone sanitarne zaštite, Gradsko vijeće je već prošle godine donijelo odluku što se tiče tog dijela. Javno poduzeće Parkovi je izuzelo iz privatizacije kuću pored Vrela, te je prebačena u gradsko vlasništvo, i da nas ova epidemija nije pogodila, to bi se već saniralo i obnovilo. Međutim, kako nas je ovo sve pogodilo, stali smo s radovima, iako imamo već gotov projekt obnove kuće na Vrelu.

Također, izvor Klokun u Klobuku je jedno od posebnijih mjesta u Ljubuškom, dok je put do njega jako loš. Postoji li rješenje za ovaj problem, hoće li se raditi na lakšem pristupu izvoru?

Iako smo već nešto i radili s mjesnom zajednicom Klobuk da zaštitimo izvor, problem sa Klokunom je taj što su oko izvora sve privatne parcele, neriješeni imovinsko – pravni odnosi. Iako su mjesne zajednice pokušavale taj dio urediti, nisam zadovoljan kako je to do sad funkcioniralo. Ljudi nisu voljni da taj dio prodaju, nisu to uspjeli podijeliti i riješiti „između sebe“, tako da nam Klokun ostaje za budućnost dok ne nađemo način kako riješiti taj problem. Inače, Klokun je po svojoj izdašnosti jedan od jačih izvora u Europi.

Na raznim lokalitetima Grada Ljubuškog se mogu naći ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, kao što je nekropola Bijača koja se nalazi neposredno uz cestu i time je ugrožena. Planira li se raditi na dodatnoj zaštiti stećaka?

Što se tiče nekropole na Bijači, ona se redovno održava, s tim da imamo isti problem kao i s izvorom Klokun. Tu su dvije obitelji sa Hardomilja koje su vlasnici zemljišta i kojima je Grad Ljubuški ponudio da uradimo zamjenu zemljišta. To zemljište je vlasnicima bezvrijedno, na njem ne smiju ništa raditi jer je to zaštićeni lokalitet na UNESCO-voj zaštitnoj listi. Razgovori su još u toku, a ako nam prepuste vlasništvo onda bi se i taj dio uređivao.

I za kraj, recite nam na koji način Vam se građani Ljubuškog mogu obratiti za pomoć ili bilo kakve informacije?

Svakim radnim danom sam u svom uredu, dostupan svima koji me trebaju. Građani se mogu obratiti u bilo koje vrijeme ili kod tajnice, ili na samom ulazu u Gradsku upravu, pa i direktno meni na moj broj telefona. Mislim da je malo ljudi koje nisam primio u ovih sedam mjeseci.

Hvala Vam na izdvojenom vremenu i želimo Vam još mnogo uspješnih projekata koji će biti na zadovoljstvo građana Grada Ljubuškog.

Hvala vama.

Vrisak.info